Vino i njegove tajne
Vino nije moguće poznavati tek usput. Pravi muškarac ne samo da će za ručkom ili večerom naručiti vino, već mora i dobro poznavati vina. Danas vam donosimo popis pojmova koji bi vam trebali biti dobro poznati. Kako postati stručnjak za vina? To je znak otmenosti i dobrog ukusa, a svet vina postaje sve složeniji! Za nekoga ko ima osećaj za vino, ono je uzbudljiva tema, i te kako vredna istraživanja i daljeg otkrivanja. Osim toga, ispitivanje sveta vina neće samo doneti zadovoljstvo vašem čulu ukusa, već će i omogućiti vašoj duši da slobodno luta.
Aeracija – Postupak je kojim se, u kontaktu sa vazduhom, omekšavaju vina bogata taninom. Vina se prelivaju iz bačve u bačvu takozvanim otvorenim pretakanjem pri čemu za pretakanje vina služi otvorena plitka posuda.
Aroma – Miris vina. Koristi se kao opšti pojam za sve mirise vina.
Barrique bačva – mala bačva od hrastovine zapremine 225 litara koja izvorno potiče iz francuskog vinorodnog područja Bordeaux, a danas se koristi u celom svetu. Mlada vina se ulivaju u nove bačve i tamo dozrevaju 12 meseci. Drvo vinu pri tome daje miris, boju i ukus.
Berba – naziv za branje grožđa koje se najčešće događa u septembru i oktobru, ali postoje i kasne berbe koje se događaju i do sredine decembra.
Cabernet Sauvignon – Crvena sorta grožđa izvorno potiče iz Francuske. Verovatno je najpoznatija sorta na svetu. Vina od cabernet sauvignon imaju nepogrešivo koncentrirani voćni ukus, koji podseća na crnu ribizlu i zeleni biber.
Chateau – Francuski naziv za veliko vinarsko gospodarstvo, koristi se u Bordeauxu i drugim regijama.
Chianti – Najpoznatije i najomiljenije italijansko vino koje potiče iz Toscane i uglavnom se sastoji od grožđa sorte sangiovese. Svojom laganom taninskom strukturom i svojim baršunastim nestankom jako se dobro slaže s jelima od testenine.
Degustacija – Kušanje pojedinih vina s kasnijom objektivnom evaluacijom pri čemu se ocjenjuju izgled, ukus i miris i tada se daju bodovi. Kušači moraju imati sposobnost razbiranja različitih aroma i ekstrakata u vinu, njihovog tačnog raspoznavanja te jasnog definisanja i opisivanja.
Dekantiranje – Pažljivo pretakanje vina u poseban bokal (decanter) zbog uklanjanja vinskog kamena i taloga ili dovođenja kiseonika radi potpunog razvijanja arome vina.
Lako vino – Vina s niskom koncentracijom tanina, nižim udelom alkohola i s manjom kiselosti. Odlikuje ih pitkost i niža energetska vrednost u odnosu na teška vina.
Ledeno vino – Visokokvalitetno desertno vino koje se proizvodi od bobica koje su prilikom berbe i muljanja prirodno smrznute. Ima visoku količinu šećera i kiselosti te je zbog dobijanja povezanog s mnogo rizika jedno od najskupljih vina.
Mlado vino – Vino koje nije prošlo kroz potpunu tehnološku obradu, već samo kroz delimičnu ili celu fermentaciju.
Oksidacija – Hemijska reakcija do koje dolazi zbog kontakta vina s kiseonikom. Vino menja svoju boju te dobija drugačiji miris i ukus.
Rose – Svetlocrveno vino koje se dobjva iz crvenih bobica. Kožice crvenog grožđa, koje sadrže boju, odvajaju se od soka pre ili malo posle početka vrenje.
Slatko vino – Vina s ostatkom šećera višim od 50 grama po litri. Ostale kategorije vina su suvo, polusuvo i poluslatko.
Sorta – Naziv za skup vinove loze koji pripadaju istoj vrsti. Procena je da danas u svetu postoji preko 20.000 sorti vinove loze!
Stono vino – Najniža kvalitetna kategorija vina. Stona vina mogu i ne moraju sadržavati oznaku geografskog porekla, a propisan im je najmanji sadržaj stvarnog alkohola – od 8,5 % do 10,5 %.
Suvo vino – Ukus vina s niskom nivoom ostatka šećera. Kod vina takvog ukusa sadržaj ostatka šećera obično je između 0 i 4 grama po litri.
Tanin – Supstance koje igraju jako važnu ulogu u dozrevanju vina. Nalaze se u peteljkama, košticama i kožicama grožđa i muljanjem dospevaju u sok. Vino dobija dodatne tanine držanjem u drvenim bačvama. Tanini imaju konzervirajuće delovanje pa su važan sastojak vina namenjenih za duže čuvanje.
Vrenje – Prilikom vrenja vina šećer se uz pomoć kvasca pretvara u alkohol i ugljen dioksid. Vrenje se može zaustaviti filtracijom i sumporenjem kako bi se dobio ostatak šećera.
Vrhunsko vino – Najviša kvalitetna kategorija vina. Vrhunsko vino sa geografskim poreklom je vino proizvedeno od grožđa jedne ili više sorti vinove loze sa naročito izraženim karakteristikama za sortu ili sorte u okviru jednog vinogorja ili najviše dva susedna vinogorja, s tim da učešće grožđa susednog vinogorja ne prelazi 15%.