Baklava – kraljica svih pita
Gotovo svi narodi Balkana, Istočnog Sredozemlja i Kavkaza smatraju i brane baklavu kao svoje nacionalno jelo. Turci, uzimajući u obzir da su nekada sve ove teritorije bile pod Otomanskim carstvom, sa sigurnošću tvrde da je baklava njihova.
Bilo odakle da dolazila, baklava koju mi danas poznajemo teritorijalno se raširila i usavršila u vreme Otomanskog carstva. Knjige koje opisuju svečanosti za vreme Otomanskog carsta govore da je služena za vreme velikih slavlja kao sto su venčanja, rođena dece te velikih verskih praznika. Iz ovog pripovedanja bi se moglo zaključiti da je zapravo više pripadala visokim slojevima društva te se služila kao tradicionalno jelo isključivo prilikom važnih svečanosti.
Savremeno doba promenilo je mnogo toga, unevši dah novine u sve sfere života i društa, pa ni kulinarstvo nije ostalo “pošteđeno” inovacija, a samim tim i njegov “mlađi brat” – poslastičarstvo. Šta je to autohtono naše, pored gomilu “pozajmljenih” kolača poreklom sa Orijenta, koji su vremenom postali i srpski? Srpska suva pita je modifikovana baklava, a evo gde je razlika – dok je baklava sočna, suva pita se nakon zalivanja slatkim sirupom vraća u rernu kako bi se sirup ukrčkao.
Srpska baklava se očuvala kao deo božićne trpeze, međutim kad je reč o spravljanju ove poslastice nema, naravno, jedinstvenog recepta, postoje samo mnogobrojne regionalne varijante. Ipak, osim ukusom baklava privlači sladokusce i lepim izgledom. Zapečena, neobično isečena, sjajna po površini, još kada je napravljena tako da svaki komad bude jedan zalogaj, šta čovek da poželi više. U Turskoj se, inače, baklave nose na poklon, kao znak poštovanja, kada se ide na neki veseli događaj.
Suva pita sa orasima i suvim šljivama je poseban specijalitet naše kuhinje pripreman sa mnogo pažnje i ljubavi. Pogledajte šta smo još od poslastica pripremili za Vas.